Vremeplov

Šetnja kroz vrijeme

Crtice iz publikacija "Vremeplovi zavičajne zbirke" javne ustanove Opća Biblioteka Vareš.

1631.

  • Prvi spomen Brgula

    Brgule prvi put u domaćoj historiografiji susrećemo 1631. godine, kad provincijalom Bosne Srebrene postaje fra Martin Brguljanin. (Željko Ivanković: Brgule, Bobovac, 103-104)

1640.

  • Razvoj Vareša

    Vareš se po dolasku Turaka u Bosnu razvio u veliko rudarsko naselje i već 1640. godine u Varešu i okolici ima 40 majdana - kovačnica na vodeni pogon. Turskoj vojsci trebalo je mnogo željeza, zbog čega je Vareš bio oslobođen davanja "danka u krvi". To je omogućilo prenošenje zanata "sa oca na sina", veliki ekonomski prosperitet i relativno visoki kulturni stupanj. Prve osnovne škole u Bosni započele su u Varešu. U Varešu je osnovana i prva banka na Balkanu koja je nosila naziv "Kasa društvena", kovačko-rudarski esnaf i niz kulturnih društava.

1643.

1686.

  • Vijaka kao kovačko i rudarsko naselje

    Kao kovačko i rudarsko naselje Vijaka se prvi put spominje 14.5.1686. godine. Vijaka je tada bila dio općine Kamensko u kotaru Kladanj. Tadašnji Vijačani doseljenici su iz Dalmacije. Život Vijačana počiva uglavnom na tradiciji po narodnoj "Pleti kotac ko i otac". Stoga su oni najprije rudari i kovači, zatim drvosječe, a domaćice su vrijedne tkalje ćilima i sukana i maštovitih vezova. Čistoća je odlika ovoga kraja. Gostoprimstvo na visini i bez pogovora. Ljubomorni su na svoje običaje i junaštva. Uvijek su imali u svojoj sredini ljude koji su odskakali umom i snagom od ostalih. Njihov predstavnik u sukobima sa susjedima iz Magulice bio je Poljko. Do danas je ostala izreka "Pade Poljko, pade i Vijaka". Vijaka gaji lirske pjesme i kola. Jedino u Vijaci vidjet ćete izvorne melodije i igre, a posebno se ističe "Žuta žaba".

    (Josip Tokmačić, Vijaka u prošlosti, Kolektiv br. 216 od 17.11.1974.)

1690.

  • Grubanovići

    Prema legendi koju je zapisao Zdravo Stanišić, kraljica Jelena Gruba, čija je prijestolnica bila u Zvijezdangradu, izgradila je naselje Grubanovići za svoje kmetove. Godine 1690. kuga je uništila ovaj kraj, a 1740. započelo je naseljavanje Brgula iz istočne Hercegovine i crnogorskog primorja.

1697.

  • Veliki požar

    Među velike požare, koji su satirali Vareš, spada i onaj koji izbi 22. listopada 1697. g.

    Toga dana požar je uništio svu čaršiju, džemat turski, u Stojkovićima sve kuće, majdan pokraj crkve, ali je ostala pošteđena mala crkva.

1700.

  • Rodio se fra Filip Lastrić

    Lastrić, fra Filip, rodio se u Oćeviji, selu vijačke župe, a vareške općine 1700. godine. Smatra se ocem historiografije u BiH. Filozofske i teološke studije završio je u Ugarskoj i Dalmaciji. U franjevački red stupio je 1719. godine. U provinciji je obavljao odgovorne dužnosti i bio redodržavnikom (1741-1745). Njegovo glavno djelo "Epitome vetu statum Bosnensis provinciae", nastalo je u borbi za prava i prvenstvo bosanske s kapistranskom redodržavom.

1708.

  • Opet požar

    Jedan od požara koji je gotovo do temelja uništio Vareš. (Ivica Mlivončić)

1716.

  • Mala crkva

    Stara vareška crkva, kako se danas zove, jedina je kamena katolička crkva u Bosni građena prije XIX stoljeća, koja se kao samostalna zgrada očuvala do našeg vremena. Rađena je od tesanog kamena 1716. godine na temeljima ranije crkve koja je nastala početkom 16. stoljeća, a izgorjela je oko 1700. godine.
    (Željko Ivanković: "Kulturno-historijsko blago Vareša", Bobovac, br. 18.)

  • Najstarija drvena džamija u BiH

    Džamija u Karićima najstarija je drvena džamija u BiH sagrađena 1716. godine od Sefer paše. Izdržala je sve do ovoga rata, kada je spaljenja i zauvijek nestala. Ova bilješka treba sačuvati svijest o njoj, jer, bila je bogatstvo našega prostora...
    (Željko Ivanković, "Kulturno-historijsko blago Vareša", Bobovac, br. 18)

  • Dozvola Sultana Ahmeda III

    Sultan Ahmed III svojim fermanom dozvolio je da se u Kreševu, Fojnici i Varešu načini crkva. Tako je sagrađen sadašnji postojeći objekat stare crkve u Varešu, koji je 1819. godine temeljito obnovljen.

1778.

1809.

  • Skula

    Nije se nikada postigao jedinstven naziv za osnovnu školu. U raznim mjestima škole su se nazivale različito. Najstariji naziv "Skula" pominje se u prvoj školi u Varešu. To je, ustvari, bio analfabetski tečaj, a za njegov rad navodi se godina 1809. Kasnije se susreću nazivi: normalka, općinska škola, elementarna škola, narodna učionica, narodno učilište, pučka učionica...

1822.

  • Samokov u Vijaci

    Pred sarajevskim kadijom parničili su se efendija i derviš Salihbeg sa Pavom, Jozom i Matom iz Vijake zbog alata u oborenoj kovačnici u Vijaci. Sud je presudio alat spomenutim kršćanima. U presudi, koja je ovom zgodom izdana, vrijedno je spomenuti, da se kovačnica zove samokov. Turski dokumenti nazivaju i vareške kovačnice istim imenom - Ma'deni samokov. (H. Kreševljaković)

1836.

  • Katolička osnovna škola

    U Varešu je, uz Župni ured još od 1836. godine postojala katolička osnovna škola. U njoj su fratri poučavali djecu vjeri, čitanju, pisanju i računanju. S obizirom da je prva ovakva škola formirana u Tolisi 1823., škola u Varešu bila je druga u Bosni.

  • Rođen Marijan Gavran

    U Varešu je 12.2.1836. rođen Marijan Gavran. Od dvadesete do sedamdesete godine života radio je u majdanu.

    "Kad sam u srpnju 1933. godine s njim razgovarao, pričao mi je da mu se često pričini i danas kako radi na grnu. Veliki je štovatelj Omer-paše Latasa, jer je ovaj donio u Bosnu ravnopravnost. Rado citira pjesmu 'Slavodobitnica Omer-paše', što su je spjevali Jukić i Martić. On kaže da je u Varešu nestalo rada onim časom kad su svi radnici počeli ulaziti na jedna vrata, tj. kada je otvorena Željezara." (Hamdija Kreševljaković, Željezni obrt u Varešu do 1891. godine)

1870.

  • Prva banka u Bosni

    Iz više izvora se pominje da je prva banka u Bosni, pa i šire - na Balkanu, formirana u Varešu 1870. godine. O tome fra Lujo Zloušić, ugledni fratar iz Vareša, piše: "godine 1870. ustanovi se Kasa Društvena, koja je davala novac na posudbu sa 1,5% mjesečne kamate (18% godišnje), što je veoma visoka kamatna stopa. Vareška banka je radila do 1897. godine, odnosno, do pojave modernih banaka. Za vrijeme dok je radila, dato je 60 zajmova u iznosima od nekoliko stotina do dvije hiljade groša..."

1876.

  • Luca Pendić za Ginisovu knjigu

    Luca Pendić, iz Duboštice, rođena 1876., koja je svoj dugovječni život provela na Rudeljku, nedaleko od škole u Duboštici, rodila je petnaestero djece - osam sinova i sedam kćeri. I to nije sve, baba Luca je imala 47 unučadi i 205 praunučadi. Umrla je u januaru 1968. godine u 92. godini života.
    (Naš Kolektiv, br. 130, 19.4.1967.)

1886.

  • Formiran Rudnik željezne rude u Varešu

    Rudnik željezne rude kao državno preduzeće formiran je u Varešu 1886. godina, da bi sa izgradnjom visoke peći i livnice (1891) nastala radna organizacija Rudnik i Željezara Vareš.

1893.

1965.

1970.

  • Al klub

    U januaru mjesecu 1970. godine osnovan je Klub liječenih alkoholičara u Varešu, popularni "Al" klub. Kao jedna od najmasovnijih institucija, ova organizacija je u startu okupila 131 člana. U sastavu kluba djelovala je komisija za primarnu i tercijalnu prevenciju i grupa terapeuta. Klub se razvio i djelovao u gotovo svakom vareškom seoskom centru, a u Borovici je bilo odjeljenje od 39 članova. "Al" klub je mnoge članove potpuno izliječio, a u apstinenciji je najčešće učestvovala cijela porodica. Treba istaći da je u startu "Al" klubom predsjedavao Josip Tokmačić, koji je ovu organizaciju doveo na nivo međunarodnog ugleda.

  • Ivo Andrić u Varešu i Bobovcu

    Početkom juna mjeseca 190 godine Vareš i stari grad Bobovac posjetio je nobelovac Ivo Andrić, u pratnji Todoljuba Čolakovića - Roćka. Istakavši da je Bobovac jedan od najvažnijih kulturno-historijskih spomenika stare Bosne, književnik Andrić se posebno interesovao za cjelokupnu kulturno-historijsku baštinu Vareša i okoline. Ulazeći u prostor Bobovca u pratnji tadašnjeg predsjednika SO Vareš Marka Grabovca i potpredsjednika Osmana Zubače, oduševljen prekrasnim krajolikom, Ivo Andrić je uzviknuo: "Pa se maših Bosne brdovite..."