Vremeplov

Bobovac

1327.

  • Banski dvori u Sutjesci i Bobovcu

    Ban Stjepan zajedno sa svojim bratom, knezom Vladislavom, izdaje dokument na Saboru u Moštru između 1326. i 1327.g. u vezi sa izgradnjom nove prijestolnice na Bobovcu i banskih dvora u Sutjesci. Dakle četrdesetih godina XIV. stoljeća, počelo je podizanje banskih svora u Sutjesci i Bobovcu.

1341.

  • Mletački rezbar Nikola u Bobovcu i Sutjesci

    Mletački rezbar (intagliator) Nikola obavezao se ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bosanskog bana Stjepana. postoje podaci da je ovaj majstor najveći dio svoje obaveze i ispunio. Podatak se može odnositi i na Bobovac i na Sutjesku ali je najvjerovatnije da se odnosi na oba dvora.

1350.

  • Bobovac - temelj bosanske države

    Prema pisanim izvorima, Bobovac je u vremenskom razdoblju 1350 - 1463. godine igrao presudnu ulogu za bosansku državnost. Ko god je pokušavao da se domogne bosanskog prestolja ili da sruši temelje bosanske države, jurišao je na Bobovac.

  • Bobovac - opsada cara Dušana

    Car Dušan je također 1350. godine pokušao da se domogne Bobovca. On je vodio rat s banom Stjepanom II. Iako je opsjedao Bobovac s velikom vojskom nije ga uspio osvojiti. Izvori kažu da se u Bobovcu zatekla lijepa banova kćerka Elizabeta, za koju su strani posrednici za mir predlagali banu da je uda za Dušanovog sina Uroša i da joj u miraz da Hum (Hercegovinu) ali je to ban kategorički odbio.

1356.

1375.

  • Povelja Tvrtka I Dubrovčanima

    Nećak i nasljednik Stjepana II Kotromanića, ban i kralj Tvrtko I često je boravio u Bobovcu gdje je 9.2.1375. godine izdao povelju kojom Dubrovčane "oslobađa od svake carine".

1404.

  • Ostoja bježi iz Bobovca

    Sredinom maja Hrvoje diže vojsku i dođe pod grad Bobovac, gdje je boravio kralj Ostoja s kraljicom Kujavom i djecom i gdje se čuvala kraljevska kruna. Ostoja nekako pobježe iz grada i krenu u Ugrasku ostavivši ženu i djecu.

  • Povratak Ostoje u Bobovac

    Ugarska vojska pod zapovjedništvom bana Ivana Morovića, zauzela je Bobovac i predala ga kralju Ostoji.

    Za zaštitu kralja Ostoje na Bobovcu bosanski velikaši su dozvolili da se ostavi jedna četa ugarskih vojnika.

1405.

  • Bosanska kruna u Bobovcu

    Bosanski banovi važniji od hercega nosili su banski vijenac koji su vjerovatno oblikovali u datom momentu u bosansku krunu i čuvali je na kraljevskom dvoru u Bobovcu. Ugarski kralj Sigismund I je pisao u jednoj latinskoj ispravi od 28.11.1405. godine da je raskralj prognani Ostoja Kotromanić boravio u utvrdi Bobovac kod Vareša i da se u Bobovcu nalazi bosanska kruna.

1406.

  • Pipo od Ozore u Bobovcu

    Ugraski kralj Sigismund u ljeto 1406. godine povjeri vojnu temišvarskom knezu Pipu od Ozore. Vojska prodre duboko u Bosnu, opljačka zemlju, spali dvije kuće bosanskog kralja, te zatim uđe u grad Bobovac, gdje je zbačeni Stjepan Ostoja boravio. Pipo od Ozore smjesti u Bobovcu svoju vojsku i često je iz njega provaljivaio u okolinu da pljačka.

1429.

  • Gdje je kralj?

    U jednom uputstvu svojim poslanicima, dubrovačko Vijeće umoljenih kaže da kralj mora biti u Visokom, Sutjesci ili u Bobovcu.

1449.

  • Pismo kralja Tomaša

    U pismu Kralja Tomaša upućenom varaždinskom biskupu Ivanu Vitezu 10. februara 1449. kaže se imeđu ostalog:

    „U ponedjeljak 29. siječnja pred našim dolaskom u Jajce, provalila je velika turska vojska kad je čula da ćemo doći u sredinu našeg kraljevstva i došla pod naš Kraljevski grad Bobovac, u kojem smo, kako smo već kazali, ostavili našeg spomenutog sina. Pa onda je došla pod drugi grad po imenu Vranduk. U toj vojsci tri kapetana: vojvoda Isabeg, sin Ishaka, drugi Parisbeg, treći Lazunbeg, koji drži grad Bihor. Kako i sada rečena vojska ondje stoji i boravi, to ne pristaje nanositi nam razne i svakovrsne štete, hvata naime naše čete, grabi imanja, pali kuće, siječe voćke i vinograde, kako inače nisu običavali činiti. Turci su nam također odveli naše čete iz najtvrđih mjesta i toga inače nikad nijesu mogli činiti. I tako ti Turci nastoje zakrčiti put rečenom našem sinu, kako su nam prije smetali pri povratku, to ćemo ipak uložiti toliko truda, pominje i revnosti, da naš rečeni sin izađe iz grada Bobovca kraj nekih utvrđenih mjesta i da ga što moguće prije pošaljemo u Smederevo, kako smo vam obećali. No, hoćemo da to znade vaše prečasno gospodstvo, kako nam javljaju naši prijatelji, koji su u to upućeni, da će, bez dvojbe, čim popusti vrijeme i snijeg okopni, doći na zator našega kraljevstva čitava sila Sultanova“...

1451.

  • Stono misto

    Bobovac se izričito naziva "stonim mistom" samo jedanput (1451). Kao stolna mjesta vladara u izvornim dokumentima se izričito spominju: Bobovac, Kraljeva Sutjeska, Jajce. Rang stolnog mjesta imalo je i Visoko, iako ga pisani izvori nikada tako ne zovu. Kronološki okvir u kome se Bobovac pojavljuje kao stolno mjesto je nešto duži od jednog stoljeća (1350. - 1463. g).

1459.

  • Stjepan Tomašević

    Godine 1459. Turci su prvi put s velikom vojskom ugrozili kraljevski grad Bobovac. U gradu je tada boravio Tomašev sin, Stjepan Tomašević. Stjepan je sretno izmakao iz Bobovca, te u pratnji strica Radivoja i ugarskih četa stigao u Smederevo, gdje je bio ustoličen za despota. Samo dvije godine kasnije, pošto je naslijedio oca kao kralj Bosne, Stjepan je zbog ugroženosti prenio prijestolnicu u sigurnije i bolje utvrđeno Jajce. Nisu prošle nakon toga ni dvije godine, a Turci su zauzeli Bobovac ... (19.5.1463.)

1970.

  • Ivo Andrić u Varešu i Bobovcu

    Početkom juna mjeseca 190 godine Vareš i stari grad Bobovac posjetio je nobelovac Ivo Andrić, u pratnji Todoljuba Čolakovića - Roćka. Istakavši da je Bobovac jedan od najvažnijih kulturno-historijskih spomenika stare Bosne, književnik Andrić se posebno interesovao za cjelokupnu kulturno-historijsku baštinu Vareša i okoline. Ulazeći u prostor Bobovca u pratnji tadašnjeg predsjednika SO Vareš Marka Grabovca i potpredsjednika Osmana Zubače, oduševljen prekrasnim krajolikom, Ivo Andrić je uzviknuo: "Pa se maših Bosne brdovite..."