Vremeplov

Šetnja kroz vrijeme

Crtice iz publikacija "Vremeplovi zavičajne zbirke" javne ustanove Opća Biblioteka Vareš.

1180.

  • Od Kulina bana i dobrijeh dana

    U ranoj fazi srednjovijekovne Bosne, najznačajnija je vladavina Kulina. Ban Kulin je utemeljio Bosnu u periodu svoje vladavine (1180 - 1203). Ovdašnji čovjek se neprekidno vraćao tom periodu tražeći svoje korijene i korijene svoje države i domovine Bosne i Hercegovine. Tako je nastala izreka "Od Kulina bana i dobrijeh dana".

  • Bogumilsko učenje

    U doba Kulina javio se jedan novi religijski fenomen, čiji je uticaj na dalji tok crkvenih kao i društvenih odnosa u srednjovijekovnoj Bosni bio sudbonosan. Bio je to bogumilski heretički pokret, koji je pokušao odgovoriti na pitanje o porijeklu i prirodi zla, ali iza toga pitanja ležalo je općije i osnovnije: o odnosu Boga i svijeta, beskonačnog i konačnog, apsolutnog i ograničenog, o odnosu savršenog i nesavršenog svijeta. Ovaj heretički pokret, čija se ideologija suprotstavlja zvaničnom učenju katoličke crkve, bio je i ostao najznačajnija i najinteresantnija historijska pojava srednjovijekovne Bosne. Međutim, pod pritiskom katoličke crkve i mađarskog kralja, ban Kulin i bosansko plemstvo bit će prisiljeni da se javno odreknu od bogumilskog učenja.

1189.

  • Povelja Kulina bana

    Kulin ban je 29.8.1189. izdao povelju Dubrovniku, najvažnijem trgovačkom partneru srednjovijekovne Bosne.

1327.

  • Banski dvori u Sutjesci i Bobovcu

    Ban Stjepan zajedno sa svojim bratom, knezom Vladislavom, izdaje dokument na Saboru u Moštru između 1326. i 1327.g. u vezi sa izgradnjom nove prijestolnice na Bobovcu i banskih dvora u Sutjesci. Dakle četrdesetih godina XIV. stoljeća, počelo je podizanje banskih svora u Sutjesci i Bobovcu.

1341.

  • Mletački rezbar Nikola u Bobovcu i Sutjesci

    Mletački rezbar (intagliator) Nikola obavezao se ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bosanskog bana Stjepana. postoje podaci da je ovaj majstor najveći dio svoje obaveze i ispunio. Podatak se može odnositi i na Bobovac i na Sutjesku ali je najvjerovatnije da se odnosi na oba dvora.

1345.

  • Stjepan II Kotromanić

    Bosanski ban Stjepan II Kotromanić, izdao je povelju u Kninu 23.6.1345. godine i nazvao se banom Bosne, Usore i Soli, Donjih Kraja, Rame i čitavog Huma.

1350.

  • Bobovac - temelj bosanske države

    Prema pisanim izvorima, Bobovac je u vremenskom razdoblju 1350 - 1463. godine igrao presudnu ulogu za bosansku državnost. Ko god je pokušavao da se domogne bosanskog prestolja ili da sruši temelje bosanske države, jurišao je na Bobovac.

  • Bobovac - opsada cara Dušana

    Car Dušan je također 1350. godine pokušao da se domogne Bobovca. On je vodio rat s banom Stjepanom II. Iako je opsjedao Bobovac s velikom vojskom nije ga uspio osvojiti. Izvori kažu da se u Bobovcu zatekla lijepa banova kćerka Elizabeta, za koju su strani posrednici za mir predlagali banu da je uda za Dušanovog sina Uroša i da joj u miraz da Hum (Hercegovinu) ali je to ban kategorički odbio.

1356.

1375.

  • Povelja Tvrtka I Dubrovčanima

    Nećak i nasljednik Stjepana II Kotromanića, ban i kralj Tvrtko I često je boravio u Bobovcu gdje je 9.2.1375. godine izdao povelju kojom Dubrovčane "oslobađa od svake carine".

1380.

  • Povelja Tvrtka I. vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću

    Kad je kralj Tvrtko I. izdao povelju vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću u Moštri kod Visokog, 12.3.1380. godine, nazvao se kraljem Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajinama, Zapadnim stranama, Usori, Soli, Podrinju i stalim krajevima.

1404.

  • Ostoja bježi iz Bobovca

    Sredinom maja Hrvoje diže vojsku i dođe pod grad Bobovac, gdje je boravio kralj Ostoja s kraljicom Kujavom i djecom i gdje se čuvala kraljevska kruna. Ostoja nekako pobježe iz grada i krenu u Ugrasku ostavivši ženu i djecu.

  • Povratak Ostoje u Bobovac

    Ugarska vojska pod zapovjedništvom bana Ivana Morovića, zauzela je Bobovac i predala ga kralju Ostoji.

    Za zaštitu kralja Ostoje na Bobovcu bosanski velikaši su dozvolili da se ostavi jedna četa ugarskih vojnika.

1405.

  • Bosanska kruna u Bobovcu

    Bosanski banovi važniji od hercega nosili su banski vijenac koji su vjerovatno oblikovali u datom momentu u bosansku krunu i čuvali je na kraljevskom dvoru u Bobovcu. Ugarski kralj Sigismund I je pisao u jednoj latinskoj ispravi od 28.11.1405. godine da je raskralj prognani Ostoja Kotromanić boravio u utvrdi Bobovac kod Vareša i da se u Bobovcu nalazi bosanska kruna.

1406.

  • Pipo od Ozore u Bobovcu

    Ugraski kralj Sigismund u ljeto 1406. godine povjeri vojnu temišvarskom knezu Pipu od Ozore. Vojska prodre duboko u Bosnu, opljačka zemlju, spali dvije kuće bosanskog kralja, te zatim uđe u grad Bobovac, gdje je zbačeni Stjepan Ostoja boravio. Pipo od Ozore smjesti u Bobovcu svoju vojsku i često je iz njega provaljivaio u okolinu da pljačka.

1425.

  • Duboštica rudarsko središte

    Okolina Vareša bila je nastanjena i u vrijeme Ilira i Rimljana. U XV. stoljeću spominje se naselje Duboštica u vareškoj okolini. U jednom dubrovačkom spomeniku kaže se da je Duboštica bila središte rudarskog kraja Vareša i Olova.

1429.

  • Gdje je kralj?

    U jednom uputstvu svojim poslanicima, dubrovačko Vijeće umoljenih kaže da kralj mora biti u Visokom, Sutjesci ili u Bobovcu.

1449.

  • Pismo kralja Tomaša

    U pismu Kralja Tomaša upućenom varaždinskom biskupu Ivanu Vitezu 10. februara 1449. kaže se imeđu ostalog:

    „U ponedjeljak 29. siječnja pred našim dolaskom u Jajce, provalila je velika turska vojska kad je čula da ćemo doći u sredinu našeg kraljevstva i došla pod naš Kraljevski grad Bobovac, u kojem smo, kako smo već kazali, ostavili našeg spomenutog sina. Pa onda je došla pod drugi grad po imenu Vranduk. U toj vojsci tri kapetana: vojvoda Isabeg, sin Ishaka, drugi Parisbeg, treći Lazunbeg, koji drži grad Bihor. Kako i sada rečena vojska ondje stoji i boravi, to ne pristaje nanositi nam razne i svakovrsne štete, hvata naime naše čete, grabi imanja, pali kuće, siječe voćke i vinograde, kako inače nisu običavali činiti. Turci su nam također odveli naše čete iz najtvrđih mjesta i toga inače nikad nijesu mogli činiti. I tako ti Turci nastoje zakrčiti put rečenom našem sinu, kako su nam prije smetali pri povratku, to ćemo ipak uložiti toliko truda, pominje i revnosti, da naš rečeni sin izađe iz grada Bobovca kraj nekih utvrđenih mjesta i da ga što moguće prije pošaljemo u Smederevo, kako smo vam obećali. No, hoćemo da to znade vaše prečasno gospodstvo, kako nam javljaju naši prijatelji, koji su u to upućeni, da će, bez dvojbe, čim popusti vrijeme i snijeg okopni, doći na zator našega kraljevstva čitava sila Sultanova“...

1451.

  • Stono misto

    Bobovac se izričito naziva "stonim mistom" samo jedanput (1451). Kao stolna mjesta vladara u izvornim dokumentima se izričito spominju: Bobovac, Kraljeva Sutjeska, Jajce. Rang stolnog mjesta imalo je i Visoko, iako ga pisani izvori nikada tako ne zovu. Kronološki okvir u kome se Bobovac pojavljuje kao stolno mjesto je nešto duži od jednog stoljeća (1350. - 1463. g).

1459.

  • Stjepan Tomašević

    Godine 1459. Turci su prvi put s velikom vojskom ugrozili kraljevski grad Bobovac. U gradu je tada boravio Tomašev sin, Stjepan Tomašević. Stjepan je sretno izmakao iz Bobovca, te u pratnji strica Radivoja i ugarskih četa stigao u Smederevo, gdje je bio ustoličen za despota. Samo dvije godine kasnije, pošto je naslijedio oca kao kralj Bosne, Stjepan je zbog ugroženosti prenio prijestolnicu u sigurnije i bolje utvrđeno Jajce. Nisu prošle nakon toga ni dvije godine, a Turci su zauzeli Bobovac ... (19.5.1463.)

1468.

  • Prvi pisani zapis o Varešu

    Prvi za sada poznati pisani zapis o Varešu je Timarsko - spahijski defter Bosne, zvani mukata. Defter koji se čuva u Istambulu datiran je na 26.1.1468. godine, a sačinio ga je pisar Ahmed, po naredbi emina Ajas-bega.

    Također, 26.1.1468. godine u turskom defteru prvi put se spominje i naselje Daštansko, kao rudnik srebra.

1489.

  • Kralupi

    U popisu Bosanskog Sandžaka iz 1489. godine opisano je naselje Kralupi kao odvojeno mjesto od Vareša - područje današnjeg Vareš Majdana.

1516.

  • Staro Striježevo

    Selo Striježevo spominje se u vakufani iz 1516. godine i vjerovatno se nalazilo na mjestu poznatom kao staro Striježevo. Od prvobitnog sela ostalo je samo greblje - mezaristan, koje je poznato pod nazivom Hamzino greblje.

1526.

  • Prvi zapis o selu Ravne

    Prvi pisani poznati spomenik sela Ravne je iz Popisa bosanske vojske pred bitku na Mohaču 1526. koji se čuva u arhivu Topkapi muzeja u Istambulu. U njemu se u popisu Timara spominje selo Ravne u nahiji Visoko kao timar Ferhad-bega.

1551.

  • Rudnik u Borovici

    Najstarije podatke o bosanskim rudnicima u tursko doba našao je R. Muderizović Kutubhani u sidžilima sarajevskog suda koji se čuvaju u Gazi-Husrefbegovoj džamiji. Tako je u sidžil iz 959. godine (1551) unijet jedan ugovor u kom se pominje neki novi rudnik imenom Borovica, a u području sarajevskog suda.

  • Kako se kadio ćumur

    Podaci iz 1551. godine govore da su šume oko Blaže - Okruglice i Brgula pripadale majdanima u Borovici. Šumu su sjekli okolni seljaci i na pogodnim mjestima - upinama, kadili ćumur. Taj posao je radio radnik specijalista "žegar", a kiridžije su u krošnjama prevozili ćumur do majdana. Sječa šume bila je potpuno besplatna, a za kađenje uglja plaćala se desetina, tj. svaki deseti tovar davao se kadiji. Najviše se sjekla hrastovina, a zatim bukva i lijeska. Na pošumljavanje se nije mislilo, a seljak je bio sretan da blizu kuće dobije nešto krčevine. ("Kolektiv" br. 305 od 1. aprila 1982)

1563.

1611.

  • Prve knjige tiskane u Bosni

    Prve tiskane knjige u Bosni su Nauk Krstjanski (1611.) i Besjede (1616.), djela fra Matije Divkovića, pisana lijepim i čistim narodnim jezikom, sa dušebrižničkim pristupom bosanskom vjerniku.

1631.

  • Preminuo fra Matija Divković

    U Olovu je 31.8.1631. godine preminuo fra Matija Divković, prvi bosanski književnik. Za istoriju jezika na ovim područjima Divkokovićevi spisi su od velikog značaja. Npr. Divković je uveo ć za fonetsko j, odnosno ću za nj i će za lj.